Vijesti.click

Tag: protesti

  • Tuzla u „pet do 12“: Građani najavili protestnu šetnju zbog slučaja trgovine ljudima i traže ostavke odgovornih

    U Tuzli se danas, nedjelja, 2. novembar 2025., okupljaju građani na protestnoj šetnji simbolično nazvanoj „pet do 12“. Okupljanje je najavljeno ispred Doma za djecu bez roditeljskog staranja u Kozaračkoj ulici, a trasa vodi pored Tužilaštva TK do MUP-a TK. Poruka organizatora je kratka i glasna: nakon serije hapšenja zbog sumnji na trgovinu ljudima i seksualnu eksploataciju maloljetnica, traže se ostavke odgovornih i brža institucionalna reakcija.

    U dopisu građanske inicijative, koja se pojavila nakon šokantnih navoda o iskorištavanju dvije petnaestogodišnje djevojčice, stoji da je šetnja odgovor na „muk“ institucija i pokušaj vraćanja fokusa na žrtve. Protest je najavljen za 11:55 – poruka „pet do 12“ namjerno pojačava osjećaj hitnosti. Inicijativa poziva na dostojanstveno i mirno okupljanje, bez stranačkih obilježja, uz jasne zahtjeve: ostavke svih umiješanih, nezavisni nadzor nad istragom i sistemsku zaštitu djece smještene u ustanovama.

    Podsjetimo, Kantonalno tužilaštvo TK zatražilo je pritvor za osam osoba osumnjičenih za trgovinu ljudima i seksualnu eksploataciju, među kojima su prema navodima tužilaštva i četiri policijska službenika. Prema sadržaju prijedloga, osumnjičeni su, u periodu od 2024. do 2025. godine, vrbovali i navodili maloljetnice te iskorištavali njihovu ranjivost. U javnosti je ovo izazvalo snažan val ogorčenja, pri čemu građani traže da se pored individualnih odgovornosti preispita i institucionalni lanac propusta.

    Organizatori navode tri ključna zahtjeva: (1) Transparentnost postupanja svih organa, uključujući objavljivanje statusa pritvora i mjera zaštite žrtava; (2) Etičke i disciplinske mjere u policiji i centrima za socijalni rad, uz hitne suspenzije odgovornih; (3) Plan oporavka i zaštite za žrtve koji uključuje psihološku podršku, pravnu pomoć i siguran smještaj. Zahtevaju i da Skupština TK održi tematsku sjednicu posvećenu zaštiti djece bez roditeljskog staranja.

    Tok okupljanja pratiće dodatne mjere obezbjeđenja. Iz MUP-a TK se očekuje saopćenje o privremenoj regulaciji saobraćaja na dionici Kozaračka – Tužilaštvo TK – MUP TK. Organizatori apeluju da se izbjegava govor mržnje i uznemiravanje, kao i objave fotografija maloljetnih žrtava i osjetljivih detalja istrage.

    Zašto je važna ova šetnja? Jer javno povjerenje u institucije puca upravo tamo gdje bi trebalo biti najčvršće – u zaštiti djece. Građanski pritisak često je bio okidač da istrage dobiju zamah i da se „papiri“ pretvore u konkretne presude. Bez obzira na ishod, današnji skup postavlja standard: da se o djeci ne pregovara i da se odgovorni ne kriju iza zidova institucija.

    • Vrijeme i mjesto: 11:55, ispred Doma za djecu bez roditeljskog staranja (Kozaračka 11), Tuzla
    • Ruta: Dom → Tužilaštvo TK → MUP TK
    • Zahtjevi: ostavke odgovornih, nadzor nad istragom, sistemska zaštita žrtava

    Napomena redakcije: Ovo je razvojna vijest; pratit ćemo protest i objaviti ažuriranja (saobraćaj, broj učesnika, reakcije institucija) čim stignu zvanične potvrde i izjave.

  • Protesti u Parizu zbog novog zakona o radu

    U Parizu su juče izbili veliki protesti u znak nezadovoljstva zbog novog zakona o radu koji je donesen od strane francuske vlade. Zakon se smatra kontroverznim jer predviđa smanjenje prava radnika u korist poslodavaca, što je izazvalo negodovanje među sindikatima i građanima.

    Protesti su počeli ujutro, a do podne su se pretvorili u masovne demonstracije. Iako je policija bila prisutna, protestanti su nastavili s blokadama ulica, a mnogi su se okupljali u blizini vlade i drugih ključnih institucija.

    “Ovaj zakon nije u interesu radnika. On samo pomaže bogatim poslodavcima da još više eksploatišu radnu snagu,” rekao je lider jednog od sindikata. “Mi nećemo stati dok ne povuku ovaj zakon.”

    Dok je nekoliko desničarskih političara podržalo zakon, većina građana i radnika smatra da je on nepravedan i štetan. Očekuje se da će protesti trajati i u narednim danima, dok se na ulicama Pariza očekuju nove blokade i demonstracije.

  • Masovni protesti širom svijeta povodom Međunarodnog praznika rada

    Danas, 1. maja 2025. godine, širom svijeta održani su masovni protesti povodom Međunarodnog praznika rada. Demonstranti su izašli na ulice u više od 1.000 gradova, zahtijevajući prava radnika i imigranata. Protesti su se održali u Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj, Italiji, Japanu, Turskoj, Filipinima i Tajvanu. U Sjedinjenim Državama, demonstranti su se okupili u gradovima poput Los Anđelesa, Čikaga, Baltimora i Filadelfije, dok su u Evropi protesti održani u Parizu, Rimu i Istanbulu. U Turskoj, stotine demonstranata su uhapšene tokom pokušaja da marširaju prema Trgu Taksim u Istanbulu. U Japanu, protesti su obuhvatili zahtjeve za većim platama, rodnom ravnopravnošću, zdravstvenom zaštitom, prekidom rata u Gazi i okončanjem ruske invazije na Ukrajinu.

    U Francuskoj je proteste pratio i štrajk radnika u javnim sektorima, dok su u Italiji, zbog radničkih zahtjeva za boljim uvjetima, zabilježeni sukobi sa policijom. Međutim, najdramatičniji protesti zabilježeni su u Turskoj, gdje su snage sigurnosti koristile suzavac kako bi disperzirale okupljene na Trgu Taksim, poznatom mjestu protesta u Istanbulu. Situacija se dodatno zaoštrila zbog poziva vlasti na povećanje represije prema opoziciji. Demonstranti su nosili transparente sa sloganima poput “Radnička prava nisu kriminal!” i “Solidarnost za sve narode!”

    “Ovo je trenutak kada radnici širom svijeta moraju ponovo da pokažu svoju snagu i solidarnost. Niko ne smije da ostane tih dok prava radnika budu ugrožena,” izjavio je jedan od organizatora protesta u Parizu.

    Ove demonstracije, iako uzrokovane sličnim socijalnim pitanjima, imaju i posebne zahtjeve u svakoj zemlji. U SAD-u, zbog stalnih ekonomskih izazova, radnici zahtijevaju veću sigurnost zaposlenja i bolje plate, dok u Evropi, pitanje migracija i prava imigranata ostaje ključni faktor u njihovim protestima. Takođe, mnogi zahtijevaju veću pažnju na klimatske promjene, tražeći od svojih vlada da preduzmu konkretne korake u zaštiti okoliša.