Category: Politika

  • VSUN jednoglasno produžio EUFOR „Althea“: šta to realno znači za BiH narednih 12 mjeseci

    United Nations Security Council je 31. oktobra 2025. jednoglasno usvojio rezoluciju 2795 (2025) i produžio mandat misije EUFOR „Althea“ u Bosni i Hercegovini za narednih 12 mjeseci. Na papiru — još jedna „tehnička“ odluka. U praksi — važan kišobran stabilnosti u godini koja će biti nabijena političkim tenzijama i predizbornim manevrima.

    Šta je zapravo produženo? EUFOR-ov mandat da osigurava implementaciju vojnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma i garantuje sigurno i bezbjedno okruženje (SASE). To uključuje pravo brzog raspoređivanja dodatnih snaga, zajedničke vježbe s Oružanim snagama BiH, prelete i prisustvo na terenu kada to procijene neophodnim. U nedavnim godinama, EUFOR je više puta privremeno pojačavao kontingent kako bi porukom odvraćanja „spustio temperaturu“ u osjetljivim trenucima.

    Zašto jednoglasno? Zato što se oko minimalnog zajedničkog imenitelja — očuvanja mira i statusa quo bez eskalacije — slažu i države koje se o mnogo čemu ne slažu. Unanimitet daje dodatnu političku težinu: signal je domaćim akterima da velike sile, usprkos razmimoilaženjima, nisu spremne „testirati“ sigurnost BiH u realnom vremenu.

    Tri sloja posljedica: sigurnosni, politički i praktični

    1) Sigurnosni efekat: produženje znači održavanje vojne „mreže za spašavanje“. Iako EUFOR nije policija niti pravosuđe, sama činjenica da postoji vidljiv i brzo rasporediv okvir odvraćanja smanjuje vjerovatnoću da lokalne krize prerastu u nešto veće. U zadnjih 18 mjeseci, poruke iz NATO-a i EU bile su konzistentne: nije na stolu nikakvo tolerisanje promjena granica ili nasilnih scenarija u BiH.

    2) Politički efekat: u trenutku kada se dio političkih lidera u BiH oslanja na maksimalističku retoriku, produženje mandata oduzima im „izgovor“ da je međunarodna zajednica posustala. EU i UK su otvoreno pozdravili odluku i ponovili crvene linije: suverenitet i teritorijalni integritet BiH nisu upitni. Za aktere koji su posljednjih mjeseci testirali granice (npr. najave „izvlačenja“ pojedinih nadležnosti ili ignorisanja presuda), to je hladan tuš i podsjetnik da institucije i ugovori imaju posljedice.

    3) Praktični efekat: građani vjerovatno neće „osjetiti“ EUFOR svakog dana — i to je poenta. Kada ga ne vidite, znači da stvari funkcionišu. Ali ako dođe do zatezanja, EUFOR se vrlo brzo može pojaviti kao vidljivi faktor odvraćanja na ključnim tačkama (magistrale, prelazi, simbolične lokacije). Za privredu, poruka je da nema prostora za „geopolitičke šokove“ koji bi zaustavili transport, turizam ili ulaganja.

    Gdje je BiH politički danas — i zašto produženje nije samo formalnost

    Posljednjih mjeseci, domaću scenu obilježila je kombinacija sudskih odluka, političkih prijepora i udarnih izjava. Slike su prepoznatljive: osporavanje državnih institucija, „zakoni“ na entitetskom nivou koji pokušavaju neutralisati državne nadležnosti, pa čak i otvorene najave otcjepljenja. Takve poruke su dobile i međunarodne odjeke: od poruka iz EU i NATO-a da je teritorijalni integritet BiH nedodirljiv, do polemika sa Moskvom oko karaktera i posljedica presuda i sankcija.

    U tom okviru, jednoglasno produženje EUFOR-a funkcioniše kao „čep“ u bočici pritiska. S jedne strane, spušta rizik da lokalni incident eskalira. S druge, pojačava odgovornost domaćih institucija: imate godinu dana sigurnosne mreže — iskoristite je da dogovorite izborne, pravosudne i ekonomske reforme koje čekaju.

    Šta gledati u narednih 6–12 mjeseci

    • Institucionalni otpor reformama: hoće li državni nivo i entiteti uspjeti dogovoriti tehničke izmjene koje traže EU integracije, ili ćemo gledati novu rundu blokada?
    • Retorika vs. realnost: da li će „tvrde“ izjave biti praćene konkretnim potezima na terenu, ili će ostati u sferi političkog marketinga?
    • EUFOR-ova vidljivost: porast vježbi i patrola obično znači da akteri procjenjuju povišen rizik; smanjenje znači da se nervoza spušta.
    • Ekonomija i investicije: svaka najava industrijskih ulaganja ili infrastrukturnih projekata koja „preživi“ politiku — najbolja potvrda da stabilnost ima smisla.

    Donja crta: produženje mandata nije čarobni štapić, ali jeste osigurač. U zemlji gdje je politički adrenalin često iznad razumne mjere, taj osigurač vrijedi više nego što zvuči iz saopštenja nakon glasanja u New Yorku.

    Napomena redakcije: pratit ćemo eventualna dodatna raspoređivanja EUFOR-a, izjave članica VSUN-a i reakcije domaćih aktera, posebno u segmentu usklađivanja zakona i odnosa prema državnim institucijama.

  • Generalna skupština Međunarodne federacije mladih liberala u Sarajevu

    Danas, 2. maja 2025. godine, Sarajevo je domaćin Generalne skupštine Međunarodne federacije mladih liberala (IFLRY). Ovaj značajan događaj okuplja mlade liberalne lidere iz cijelog svijeta kako bi raspravljali o ključnim pitanjima koja oblikuju budućnost liberalnih pokreta.

    Skupština se održava u prostorijama Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje će učesnici imati priliku diskutovati o temama poput ljudskih prava, demokratije, obrazovanja i održivog razvoja. Cilj ovog okupljanja je jačanje međunarodne saradnje među mladim liberalima i razmjena ideja koje mogu doprinijeti globalnom napretku.

    Organizatori ističu važnost ovog događaja za promociju liberalnih vrijednosti i podsticanje političke angažovanosti među mladima. Također, skupština pruža platformu za umrežavanje i razvoj zajedničkih inicijativa koje će imati dugoročan uticaj na društva širom svijeta.

    Očekuje se da će Generalna skupština IFLRY u Sarajevu rezultirati konkretnim planovima i strategijama koje će mladi liberali implementirati u svojim zemljama, s ciljem unapređenja demokratskih procesa i zaštite osnovnih ljudskih prava.

  • Protesti u Parizu zbog novog zakona o radu

    U Parizu su juče izbili veliki protesti u znak nezadovoljstva zbog novog zakona o radu koji je donesen od strane francuske vlade. Zakon se smatra kontroverznim jer predviđa smanjenje prava radnika u korist poslodavaca, što je izazvalo negodovanje među sindikatima i građanima.

    Protesti su počeli ujutro, a do podne su se pretvorili u masovne demonstracije. Iako je policija bila prisutna, protestanti su nastavili s blokadama ulica, a mnogi su se okupljali u blizini vlade i drugih ključnih institucija.

    “Ovaj zakon nije u interesu radnika. On samo pomaže bogatim poslodavcima da još više eksploatišu radnu snagu,” rekao je lider jednog od sindikata. “Mi nećemo stati dok ne povuku ovaj zakon.”

    Dok je nekoliko desničarskih političara podržalo zakon, većina građana i radnika smatra da je on nepravedan i štetan. Očekuje se da će protesti trajati i u narednim danima, dok se na ulicama Pariza očekuju nove blokade i demonstracije.