Category: Globalno

  • Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na pogoršanje stanja djece u Gazi

    Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je danas na pogoršanje fizičkog i mentalnog zdravlja djece u Gazi usljed dvomjesečne blokade humanitarne pomoći i obnovljenih vojnih napada. Direktor WHO-a za hitne situacije, dr. Michael Ryan, izjavio je da je situacija “abominacija” i izrazio duboku zabrinutost zbog pogoršanja akutne neuhranjenosti među djecom, što povećava rizik od bolesti poput pneumonije i meningitisa. Od 2. marta, Izrael je obustavio ulazak esencijalnih medicinskih, gorivnih i prehrambenih zaliha u Gazu, što opravdava kao taktički pritisak za oslobađanje talaca usred zastoja u primirju sa Hamasom. Dok Izrael negira postojanje humanitarne krize, Hamas osporava optužbe da je nepropisno koristio pomoć. Ujedinjene nacije izvještavaju o pogoršanju akutne neuhranjenosti među djecom u tom području.

    Broj djeca koja pate od akutne neuhranjenosti u Gazi porastao je za više od 50% od početka vojnog sukoba. WHO izvještava da su djeca, posebno mlađa od 5 godina, posebno pogođena. Prema izvještajima, više od 1.000 djece svakodnevno zahtijeva hitnu medicinsku pomoć, dok su klinike gotovo bez osnovnih resursa, što dodatno pogoršava situaciju. Osim fizičkih problema, WHO navodi da mentalno zdravlje djece također trpi zbog stalnih prijetnji, stresa i straha.

    “Djeca su najslabiji segment društva i najviše pate. Mentalna trauma koju pretrpe zbog stalnih napada, gubitka članova porodice i života u izbjeglištvu dugoročno će ostaviti posljedice koje je gotovo nemoguće liječiti,” rekao je Ryan.

    WHO upozorava da je potrebna hitna međunarodna pomoć kako bi se obezbijedila hrana, voda i medicinska oprema za djecu. Organizacija apelira na sve strane sukoba da omoguće hitne isporuke pomoći i osiguraju sigurnost humanitarnih radnika.

  • Masovni protesti širom svijeta povodom Međunarodnog praznika rada

    Danas, 1. maja 2025. godine, širom svijeta održani su masovni protesti povodom Međunarodnog praznika rada. Demonstranti su izašli na ulice u više od 1.000 gradova, zahtijevajući prava radnika i imigranata. Protesti su se održali u Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskoj, Italiji, Japanu, Turskoj, Filipinima i Tajvanu. U Sjedinjenim Državama, demonstranti su se okupili u gradovima poput Los Anđelesa, Čikaga, Baltimora i Filadelfije, dok su u Evropi protesti održani u Parizu, Rimu i Istanbulu. U Turskoj, stotine demonstranata su uhapšene tokom pokušaja da marširaju prema Trgu Taksim u Istanbulu. U Japanu, protesti su obuhvatili zahtjeve za većim platama, rodnom ravnopravnošću, zdravstvenom zaštitom, prekidom rata u Gazi i okončanjem ruske invazije na Ukrajinu.

    U Francuskoj je proteste pratio i štrajk radnika u javnim sektorima, dok su u Italiji, zbog radničkih zahtjeva za boljim uvjetima, zabilježeni sukobi sa policijom. Međutim, najdramatičniji protesti zabilježeni su u Turskoj, gdje su snage sigurnosti koristile suzavac kako bi disperzirale okupljene na Trgu Taksim, poznatom mjestu protesta u Istanbulu. Situacija se dodatno zaoštrila zbog poziva vlasti na povećanje represije prema opoziciji. Demonstranti su nosili transparente sa sloganima poput “Radnička prava nisu kriminal!” i “Solidarnost za sve narode!”

    “Ovo je trenutak kada radnici širom svijeta moraju ponovo da pokažu svoju snagu i solidarnost. Niko ne smije da ostane tih dok prava radnika budu ugrožena,” izjavio je jedan od organizatora protesta u Parizu.

    Ove demonstracije, iako uzrokovane sličnim socijalnim pitanjima, imaju i posebne zahtjeve u svakoj zemlji. U SAD-u, zbog stalnih ekonomskih izazova, radnici zahtijevaju veću sigurnost zaposlenja i bolje plate, dok u Evropi, pitanje migracija i prava imigranata ostaje ključni faktor u njihovim protestima. Takođe, mnogi zahtijevaju veću pažnju na klimatske promjene, tražeći od svojih vlada da preduzmu konkretne korake u zaštiti okoliša.